U svijetu koji se ubrzano digitalizira Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof stoji kao čvrst dokaz da tiskana knjiga nije izgubila bitku. Prošle je godine knjižnica proslavila impresivnih 60 godina neprekidnog rada, no korijeni čitalaštva u ovom kraju sežu znatno dublje. Naime, prvi zapisi o knjižničnoj djelatnosti datiraju još iz daleke 1898. godine.
Danas se knjižnica nalazi u reprezentativnom prostoru Kulturnog centra Ivan Rabuzin, gdje na jednom mjestu okuplja odjele za odrasle, djecu i mlade, multimediju, studijsku čitaonicu te posebnu dragocjenost, zavičajnu zbirku. O svemu brigu vodi v.d. ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof Lidija Zečević.
Čuvari identiteta i ‘Zavičajna škrinja’
– Jako smo ponosni na našu zavičajnu zbirku u kojoj prikupljamo sve radove naših ljudi, bilo da pišu o Novom Marofu ili su podrijetlom odavde – ističe Lidija Zečević, pojasnivši kako ova zbirka nije samo arhiv, nego i temelj za istraživanja, seminarske radove pa čak i za monografiju grada ‘Novi Marof nekad i danas’, koja je nastala na temelju upravo njihove knjižnične građe.
S oko 2000 članova knjižnica doseže daleko izvan svojih zidova. Ključnu ulogu u tome igra bibliobusna služba koja broji preko 600 korisnika.
– Naš bibliobus je zapravo kombi, što je idealno za manevriranje po zagorskim bregima. Iako su djeca ponekad razočarana što ne dolazi ‘pravi’ veliki autobus, sreća je neizmjerna kada knjiga dođe pred njihov kućni prag ili u školu – objašnjava Lidija Zečević.
Služba pokriva široko područje, od Novog Marofa i Varaždinskih Toplica do općina Breznički Hum, Breznica, Visoko, Budinšćina i Hrašćina, ne ostavljajući nikome izliku za nečitanje.
Što se čita? Od ljubavnih romana do digitalne pismenosti
Nakon kritičnog razdoblja pandemije, kada je broj korisnika bio pao na 900, knjižnica se trijumfalno vratila na današnjih 2045 aktivnih članova. Knjiga je i dalje traženi medij. Najvjernija publika su djeca i mladi, kojima knjižnica omogućuje besplatno članstvo od rođenja pa sve do polaska u školu.
A što Marofčani najradije posuđuju?
– Ljubavni romani apsolutni su hit, često s povijesnim elementima, no vjerujem da je tako u većini knjižnica. Zatim, posuđivaniji su i kriminalistički romani, kao i klasici koji ne gube na popularnosti – kazuje Lidija Zečević, otkrivši kako su ljubavni romani posebno popularni kod ženskih čitateljica, a sve je počelo od jedne hit knjige koja je originalno objavljena 2011. godine.
Riječ je o erotskom romanu ’50 nijansi sive’ američke autorice E.L. James, uz koji je primijećen i jedan zanimljiv trend.
– Dok su nekada korisnice sramežljivo šaptale naslove poput ’50 nijansi sive’ ili govorile “Prosim vas, znate, onu knjigu”, danas se bez ustručavanja traže romani s eksplicitnim scenama i s provokativnim naslovima poput ‘Kako ukrotiti vojvodu’, ‘Razgolićeni…’, uglavnom razni naslovi koji potiču maštu. Te teme danas više nisu toliki tabu – otkriva Lidija Zečević.
Popularne su i knjige samopomoći, knjige s povijesnim temama te one namijenjene djeci i mladima. Za djecu do šest godina članstvo u knjižnici je besplatno. Iako trend čitanja pada kako djeca rastu i idu prema višim razredima, baza vjernih čitatelja je stalna, a oni koji se ‘zalijepe’ za knjige postižu i bolje rezultate u školi, natjecanjima, kvizovima i drugim izvannastavnim aktivnostima.
‘Knjižnica stvari’
Knjižnica Novi Marof ne staje samo na knjigama. Zahvaljujući uspješnim EU projektima, uskoro postaju ‘Knjižnica stvari’.
– Kroz projekt inkluzivnih usluga nabavljamo profesionalne fotoaparate koje će korisnici moći posuđivati. Želimo osnovati grupe, educirati ljude o fotografiji i potaknuti ih da bilježe lijepe stvari oko sebe pravim ‘fotićima’, da ne fotkaju samo mobitelima – najavljuje Lidija Zečević.
Fotoaparate će moći i posuđivati, uz naravno, dogovorene uvjete i model posudbe koji tek treba uspostaviti. U Novom Marofu ne postoji foto klub, djelovao je nekad u sklopu škole, odnosno izvannastavnih aktivnosti, a gradska knjižnica bi mogla postati mjesto upravo za to, da pruži priliku svima zainteresiranima da se nauče koristiti i nešto profesionalnijom opremom.
Posebna pažnja posvećuje se i najstarijima. Kroz radionice informacijske pismenosti, umirovljenici uče svladati ‘bauke’ modernog doba, od korištenja portala e-Građani do komuniciranja s unucima putem Vibera ili Facebooka. Također, na ulazu u knjižnicu stoji pano koji su prigodno nazvali Bookflix, s obavijestima o novim i popularnijim naslovima.
– Uz razne programe potičemo i informacijsku pismenost, osobito služenjem portala e-Građani, koji je danas postao gotovo neizostavan, a mnogima je još bauk, pogotovo starijim građanima. Učimo i o služenju Facebookom, Viberom, a sve kako bi naši stariji sugrađani mogli komunicirati sa svojim najmilijima koji žive daleko – istaknula je Lidija Zečević.
Od najmlađih u ‘Pričaonici’ do umirovljenika koji svladavaju digitalne vještine, ali i iz svega ostalog navedenog, zaključuje v.d. ravnateljice, Gradska knjižnica Novi Marof dokazuje da je puno više od mjesta za posudbu knjiga. Ona je edukacijski centar, ali i most koji spaja bogatu povijest s tehnološkom budućnošću.
Foto: Krešo Puklavec
