Ponedjeljak, 15. kolovoza 2022.

U Hrvatskoj otkriven brazilski soj koronavirusa

Prikupljeni su uzorci iz Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja.

Preporučujemo

Pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka, znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković identificirao je prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj.

Mutacija je od ukupno 50 analiziranih uzoraka, potvrđena u jednom uzorku u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa odnosno varijanti B.1.1.28, izvijestili su iz Instituta Ruđer Bošković.

Riječ je o uzorcima koji su prikupljeni i analizirani tijekom prosinca 2020., te siječnja i veljače 2021. godine, a koje je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja.

Prikupljeni su uzorci iz Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja.

Povrh toga uz brazilski soj, u analiziranim uzorcima nije potvrđena prisutnost mutacije u protein šiljku na položaju N501Y, odnosno prisutnost takozvanog britanskog soja B1.1.7.

– Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti – objasnio je dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a koji je prvi utvrdio postojanje takozvanog brazilskog soja u Hrvatskoj.

Potrebno je istaknuti kako je upravo ovaj tim, predvođen dr. Vugrekom još na samom početku pandemije, u travnju 2020., prvi sekvencirao genom virusa SARS-CoV-2 izoliran iz pacijenata u Hrvatskoj. Ta analiza provedena je u suradnji s izv. prof. Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Tomislavom Rukavinom i dr. med. Nevenom Sučićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci.

– Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom, te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi. Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima, te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju. Također, praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bi se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati – objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek.

- Advertisement -

Najnovije objave