Ponedjeljak, 29. travnja 2024.

Plenković: ‘Brza cesta do Koprivnice bit će gotova do 2030. godine, a Koprivničko-križevačka županija ima veliku potporu Vlade’

Nakon što je predsjednik Vlade Andrej Plenković sa suradnicima odradio radni sastanak u koprivničko-križevačkoj županijskoj upravi, uputio se u Podravku gdje se sastao s vodstvom tvrtke i sudjelovao na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"

- Oglas -

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u utorak u posjetu Koprivničko-križevačkoj županiji.

U županijskoj upravi održan je radni sastanak kojem su prisustvovali župan Darko Koren, zamjenik župana Ratimir Ljubić, predsjednik Županijske skupštine Damir Felak, ravnateljica PORA-e Regionalne razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije Melita Birčić te županijski pročelnici, saborski zastupnici Darko Sobota, ujedno i načelnik Općine Kalinovac, te Mišel Jakšić, ujedno i gradonačelnik Koprivnice, kao i zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž te gradski pročelnici.

U pratnji premijera Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te glasnogovornik Vlade Marko Milić.

- Oglas -

Župan Koren govorio je o realizaciji kapitalnih projekata od nacionalnog značaja koji se provode na području županije, a vrijedni su preko 700 milijuna eura – izgradnji drugog kolosijeka pruge od Križevaca do mađarske granice, aglomeracijama Koprivnica, Križevci i Đurđevac, izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica te izgradnji dionice brze ceste Križevci – Kloštar Vojakovački. Dodao je kako su ovo iznimno značajni projekti za daljnji razvoj cijele regije, pa i Hrvatske, od kojih lokalna zajednica ima velika očekivanja.

Nadalje, izdvojio je velika ulaganja i kapitalne županijske projekte u sektorima obrazovanja i zdravstva.

“Izgradnjom, opremanjem i uspostavljanjem županijskog Centra kompetentnosti, koji je vrijedan preko 10 milijuna eura stvorili smo novu paradigmu strukovnog obrazovanja, a 10 milijuna eura uložili smo i u izgradnju i opremanje pet školskih sportskih dvorana u općinama. Energetskom obnovom centralne bolničke zgrade dovršena je kompletna energetska obnova kompleksa Opće bolnice Koprivnica vrijedna preko 13 milijuna eura, a treba spomenuti i projekt dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija koji je unaprijedio zdravstvene usluge za građane te je vrijedan preko 6 milijuna eura”, naglasio je Koren.

Župan je spomenuo i projekt ‘Novi početak’ u sklopu kojeg je Koprivničko-križevačka županija izgradila sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, a velika očekivanja su i od Razvojnog sporazuma Sjever, koji je temelj daljnjeg napretka ovog područja, ali i cijele sjeverozapadne regije.

FOTO Premijer Plenković u Koprivnici: sastanak s Korenom i Jakšićem pa posjet Podravki

- Oglas -

Iz županijske uprave podsjećaju kako su strateški projekti u Sporazumu Sjever vrijedni preko 413 milijuna eura, a odnose se na revitalizaciju dvorca Inkey, izgradnju Srednje škole Koprivnica, izgradnju Centra za palijativnu medicinu i liječenje boli u sklopu Opće bolnice Koprivnica, Termalne toplice u Kloštru Podravskom, Terminal za kombinirani/intermodalni transport Križevci te na nacionalni projekt izgradnje brze ceste od Kloštra Vojakovačkog do Koprivnice. Župan je dodao kako se priprema projektna dokumentacija za nastavak gradnje brze ceste do Koprivnice te je zatražio podršku Vlade u ubrzanju tog procesa.

U sklopu Razvojnog sporazuma odobreno je 750.000 eura za projektno-tehničku dokumentaciju za projekte izgradnje županijskog Centra zaštite i spašavanja, Regionalnog centra za palijativnu medicinu i Srednje škole Koprivnica te je župan tražio podršku Vlade glede daljnjih izvora financiranja. Pritom je istaknuo projekt županijskog Centra zaštite i spašavanja za koji će se tražiti izvor financiranja izgradnje kao glavnog mjesta okupljanja žurnih službi, što bi dodatno unaprijedilo djelovanje u kriznim situacijama, primjerice poplavama, s kojima se Koprivničko-križevačka županija nedavno suočila.

Na kraju je župan spomenuo i projekte, odnosno mjere po kojima je ova Županija prva u pripremi i realizaciji u Hrvatskoj, s naglaskom na uslugu javno linijskog prijevoza koja postiže odlične rezultate i odaziv putnika, zatim sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje, smještaja u privatne domove te postavljanje fotonaponskih elektrana na kućanstvima. Također je dodao kako uspješno koriste sredstva EU fondova, a u posljednjih pet godina na području županije realizirani su projekti vrijedni 470 milijuna eura.

Naglasivši kvalitetnu i konstruktivnu suradnju s Vladom, župan je izrazio zadovoljstvo posjetom predsjednika Plenkovića čime je poslana jasna poruka kako Vlada čvrsto podupire važne investicijske projekte na ovom području. Zatim su se obratili i saborski zastupnici Darko Sobota i Mišel Jakšić, koji su se pridružili pohvalama dobroj suradnji i željama za nastavak realizacije važnih projekata.

Na sastanku je tražena podrška predsjednika Plenkovića i Vlade i za izgradnju Učeničkog doma u Koprivnici i Studentskog doma na prostoru koprivničkog Kampusa, izgradnje Srednje škole Koprivnica, kao i glede sanacije bivše praonice vagona na prostoru Botova, za što je županijski Stožer civilne zaštite već ranije zatražio nadzor Državnog inspektorata.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo ponovnim posjetom županijskoj upravi te istaknuo kako Koprivničko-križevačka županija ima veliku potporu Vlade koja snažno podržava projekte na ovom području te čestitao na realizaciji dosadašnjih projekata.

“Vjerujem da smo dokazali da vaši projekti imaju podršku ministarstava i cjelokupne Vlade, a posebno nas veseli što je krenuo projekt izgradnje dionice brze ceste što će biti značajan doprinos boljoj prometnoj povezanosti ovog područja. Čestitam vam i na ostalim kapitalnim projektima koje ste završili ili ih provodite, a prvenstveno na povlačenju EU sredstava, što kao Županija, njezine institucije ili jedinice lokalne samouprave, poput Grada Koprivnice, čime ulažete u daljnji razvoj. U ponedjeljak sam prisustvovao potpisivanju ugovora za izgradnju centara za starije osobe, među kojima je i Centar za starije osobe Đurđevac, što je još jedan hvalevrijedan projekt na kojemu ste partner. Ovo je područje u koje se mnogo ulaže i vjerujem da ćete i u budućnosti nastaviti kvalitetno raditi na korist građana, za što vam dajemo punu podršku”, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.

Plenković je naglasio kako će projekt izgradnje brze ceste do Koprivnice biti realiziran do kraja 2030. godine te kako je potrebno do kraja riješiti svu dokumentaciju kako bi se ishodile potrebne dozvole. Da izgradnja ceste prema Koprivnici nije upitna potvrdio je i ministar Butković koji je kazao kako financiranje neće biti problem, a ono će se riješiti kreditnim zaduživanjima jer povezanost svih hrvatskih krajeva je jedan od glavnih prioriteta Vlade.

Župan i saborski zastupnici su pozdravili ovu informaciju te kazali kako je važno da dionica do Koprivnice bude uvrštena u dokumente i planove Vlade te da očekuju da se navedeno i realizira u projekciji koja je predstavljena na sastanku, priopćili su iz županijske uprave.

Posjetio je kasnije Plenković sa svojim suradnicima i domaćinima i tvrtku Podravka i sastao se s članovima uprave na čelu s predsjednicom Martinom Dalić, a sudjelovao je i na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – Izazovna vremena i ženska snaga”.

Konferencija Večernjeg lista posvećena je efektima aktualne ekonomske, fiskalne i monetarne politike na ukupne gospodarske tokove, a fokus ove godine je na ženskom vodstvu u izazovnim vremenima.

U razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem premijer Plenković osvrnuo se na niz aktualnih političkih i ekonomskih tema.

Prvo je govorio o zajedničkoj reakciji Europske unije na tri velike recentne krize – Covid krizu, migracijsku krizu i krizu uzrokovanu ruskom agresijom na Ukrajinu.

Što se tiče Covid krize, odgovor na nju premijer Plenković podijelio je u tri faze. U prvoj fazi, kazao je, sve su se zemlje bavile sobom na nacionalnoj razini.

U toj je fazi, podsjetio je, u direktnom razgovoru s kineskim premijerom osigurao isporuku zaštitne opreme, koju tada u Europi praktički nije bilo moguće nabaviti s obzirom na to da su sve države gledale sebe.

Druga faza bio je munjevit odgovor znanstvene zajednice na pravodobno i jako brzo otkriće, a kasnije i proizvodnju cjepiva.

Treća faza bio je velik, sveobuhvatan i snažan ekonomski i financijski odgovor Europske unije, odnosno dogovor o Instrumentu EU iduće generacije, u srpnju 2020., kojeg je ocijenio sjajnim.

Podsjetio je da je Hrvatskoj, u okviru tog instrumenta, na raspolaganju čak 10 milijardi eura, uz 15 milijardi eura iz redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira.

Ta su sredstva, između ostalog, naglasio je premijer Plenković omogućila Hrvatskoj da krene s brzim gospodarskim oporavkom već u 2021. godini s rastom od 13 posto, te nastavi s rastom većim od 6 posto u 2022., a omogućila su i sjajan investicijski ciklus kad je riječ o javnim sredstvima.

Upitan o stopi inflacije u Hrvatskoj, premijer je ustvrdio da je Hrvatska zemlja s puno manjom stopom inflacije od zemalja srednje i istočne Europe koje nisu u europodručju te da je dio te inflacije generiran od strane naših aktera.

“Ne možemo više na kraju 2023. godine reći da je generirana isključivo posljedicama ruske agresije na Ukrajinu”, naglasio je.

Zbog ruske agresije na Ukrajinu, dodao je premijer, i njenih posljedica na europsku ekonomiju, Europska unija sada ulazi u proces revizije Višegodišnjeg financijskog okvira s tri temeljna problema.

Prvi je kako financijski i dalje pomagati Ukrajini, kojoj je dosad s razine Europske unije dano preko 80 milijardi eura pomoći.

Drugi veliki izazov su nezakonite migracije, a treći problem su teške financijske posljedice velikih elementarnih nepogoda i klimatskih promjena.

U kontekstu korištenja sredstava nakon velikih elementarnih ili prirodnih katastrofa, premijer je naveo da je Vlada samo kroz europska sredstva osigurala 2,5 milijarde eura za obnovu nakon potresa.

Upitan što će se promijeniti revizijom proračuna Europske unije, premijer je podsjetio da se prije tri godine EU dijelila na dvije skupine država – takozvane škrtice i takozvani prijatelji kohezije, u koje spada Hrvatska.

Proračun EU u 80-postotnom iznosu puni 10 najbogatijih država, pojasnio je, a ostalih 17 koriste sredstva iz zajedničke blagajne i love ritam razvoja.

“Upravo na inzistiranje “škrtaca” tada nije bila predviđena revizija višegodišnjeg financijskog okvira nego se sada radi pregled. Nitko tada kad smo 2020. radili sedmogodišnji plan nije računao da ćemo imati Putinovu agresiju na Ukrajinu, nije računao na ovako velike klimatske promjene s ovako velikim elementarnim nepogodama i financijskim posljedicama i nitko nije računao da će se reaktivirati migrantske rute koje izazivaju lom na temelju načela solidarnosti”, rekao je premijer Plenković.

Pojasnio je kako će revizija trajati iduća dva-tri mjeseca u kojima se treba pronaći kompromis o realokaciji dijela sredstava.

S hrvatskog aspekta važno je ne utjecati na iznose koje imamo u omotnici kada je riječ o regionalnom razvoju, ali treba inteligentno tražiti više sredstava za migrantsku krizu, iskazati solidarnost s Ukrajinom i voditi računa o našim iskustvima u borbi s velikim elementarnim nepogodama, dodao je.

Što se tiče sredstava za čuvanje granice, u kontekstu migrantske krize, premijer je kazao kako će Hrvatska sigurno tražiti više sredstava, ustvrdivši kako je ključno ojačati kontrolu na granici između Grčke i Turske, između Bugarske i Turske i staviti snažan pritisak na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti usklade svoju viznu politiku s politikom Europske unije.

Upozorio je kako danas nezakonitih migranata dolazi na aerodrome u Beograd i Sarajevo kao turisti bez ikakvog problema, što je nešto što je politički nedopustivo.

Analitičari upozoravaju na pad izvora i industrijske proizvodnje, može li to u nekom narednom vremenu utjecati na to da doživimo neke negativne stope u gospodarskom rastu?

“Mislim da ne, gospodarski rast će ove godine biti između 2,6 i 3 posto”, kazao je premijer i dodao kako svi revidiraju procjene rasta Hrvatske na više.

Vlada je prošlu jesen, podsjetio je, procijenila rast od 0,7 posto. Već ga je sama dva puta revidirala i revidirat će ga ponovno za koji tjedan.

Premijer očekuje da će manje-više doći do konvergencije tih procjena i da će primijećen pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, na razini godine biti unutar -1 posto, što je refleksija onoga što se zbiva u velikim zemljama EU, primjerice u Njemačkoj, Italiji i Austriji.

Podaci u turizmu govore da je sezona puno bolja nego prošle godine, čak i 2019., a po prihodima i još bolja.

Naše projekcije rasta za 2024., 2025. su između 2,5 i 3 posto, dodao je.

Upitan je i o članstvu Hrvatske u OECD-u.

Ustvrdio je kako je prvi ekonomski pregled OECD-a za Hrvatsku jako dobar orijentir kako bi se vidjelo gdje trenutno stoji Hrvatska u kontekstu OECD-a.

Ako nastavimo ovom dinamikom, dodao je, Hrvatska je danas najpripremljenija od svih zemalja koje čekaju na članstvo u toj organizaciji za konačnu političku odluku, koja se očekuje 2026. ili najkasnije 2027.

“Time mi kao država zaokružujemo sve ono što možemo učiniti, što je ogroman iskorak i u potpunosti je u skladu sa zadnjom procjenom MMF-a gdje je Hrvatska među 38. naprednih ekonomija svijeta”, naglasio je premijer Plenković.

Do tog strateškog pomaka, istaknuo je, došlo je uz puno truda i rada, nije se dogodio slučajno i niti bi ga možda netko drugi odabrao učiniti za Hrvatsku u ovom razdoblju.

“To naglašavam jer sad ćemo u izbornoj kampanji doživjeti tezu da se sve što se dogodilo, dogodilo se samo od sebe, a sve što je krivo, kriva je Vlada. To nećemo dopustiti ni teoretski u ovoj kampanji. Te je odluke mogao donijeti netko drugi, pa nije”, poručio je premijer Plenković ocijenivši pomalo grotesknim neke objave u medijsko-komentatorskom prostoru.

Vlada je, naglasio je, zadužena za makro okvir u gospodarstvu, a to znači stabilnost, bolje poslovno ozračje, porezno rasterećenje i sigurnost koju pruža ulazak u europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam.

“Ovo je desetljeće perfektuiranja hrvatskih institucija, hrvatske demokracije i hrvatskog gospodarstva i ulaganja”, poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da će se do 2030. ispuniti svi ciljevi iz Nacionalne razvojne strategije te infrastrukturno riješiti sve ono što je bitno za zemlju ove veličine i ovog broja stanovnika, osim željeznice, za čiju će potpunu modernizaciju trebati malo više vremena.

Je li hrvatski nacionalni interes proširenje Europske unije i što Hrvatska može napraviti s partnerima da se ubrza taj proces? Može li se reformirati Europa bez da se mijenja temeljni ugovor?

“Najveći akcelerator proširenja je Putin. Da nema agresije, Ukrajina danas ne bi bila zemlja sa statusom kandidata”, kazao je premijer Plenković.

Istaknuvši da je Hrvatska jedna od zemalja koja podržava proširenje Europske unije, kazao je kako treba biti realan u smislu institucionalnog funkcioniranja Unije u odnosu na političku ambiciju zemalja koje joj žele pristupiti.

“Nije nebitno kako Unija institucionalno funkcionira. Onih 10 koji plaćaju više nego ostali, jako paze kako izgledaju europske institucije, koliki je broj povjerenika, zastupnika i tko odlučuje o smjeru u kojem će ići Unija”, pojasnio je premijer Plenković.

Danas, istaknuo je, kada je Europska unije suočena s velikim krizama, nema snage, političke volje, a ni vremena za pregovore o izmjenama temeljnih ugovora. Do troga može doći, dodao je, tek kada se ove krize ostave iza sebe.

“Pitanje proširenja s našeg aspekta će uvijek biti na dnevnom redu i želimo da ide brže, ali svjesni smo realnosti i znamo da će to trajati dosta godina, a to znaju i svi ostali”, rekao je premijer Plenković, priopćila je Vlada.

Više fotografija by Luka Krušec / LuMedia pogledajte OVDJE.

Oglas

Najnovije objave

Vezane vijesti