U mirnom zagorskom mjestu Ključ nedaleko od Novog Marofa smjestila se Rabuzinova kuća, mjesto koje i danas čuva duh jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika Ivana Rabuzina (Ključ, 27. ožujka 1921. – Varaždin, 18. prosinca 2008.). Ova kuća nije samo obiteljski dom, već i simbol stvaralaštva koje je iz skromnih početaka dosegnulo svjetsku prepoznatljivost.
Istaknuti predstavnik hrvatske naive svojim je jedinstvenim stilom osvojio publiku diljem svijeta. Rabuzinove slike i danas krase zidove brojnih svjetskih i domaćih muzeja i galerija, od Pariza, Vatikana, Filipina, Japana, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Austrije i Italije do Švicarske.
Rođen je u brojnoj obitelji, bio je šesto od jedanaestero djece. Izučio je stolarski zanat u Zagrebu i Zemunu (1937.–1940.). Obrtnu školu završio je u Zagrebu, na majstorskom odjelu, 1947. godine. Slikarstvom se bavio više od 50 godina, nije imao slikarsko obrazovanje, osim večernjeg tečaja crtanja kod Koste Angelija Radovanija (1947.–1948.). U početku je radio i u tvornici namještaja Bor u Novome Marofu, od 1950. godine, prvo kao stolar, a potom je bio poslovođa i direktor.
Prve izložbu imao je 1956. godine u Novom Marofu. Izlagao je samostalno u Galeriji Mona Lisa u Parizu 1963. godine. Nakon 1963. godine, posvetio se samo slikanju. Na njegovim su slikama, motivi prirode i sela Hrvatskog zagorja. Najčešće je slikao bregove, cvijeće, oblake i sunce. Imao je 200 samostalnih izložbi i još veći broj skupnih.
O njemu je snimljeno 10 dokumentarnih filmova i objavljen veći broj knjiga na više stranih jezika. Oslikao je keramiku za poznatu tvrtku Rosenthal. Osim njega, tu čast imali su još samo Victor Vasarely i Henri Rousseau. Izradio je predloške po kojima su izrađeni veliki svečani zastor za kazalište Takarazuka u Tokiju 1980. godine i tapiserija u predavaonici Muzeja moderne umjetnosti u Urawi u Japanu 1983. godine.
Autor je i “Rabuzinova sunca”, u svjetskim okvirima jedinstvenog prijelaznog pehara namijenjenog za pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa. Nastao je 1991. godine. Antun Vrdoljak, slavni redatelj, utemeljitelj Hrvatskoga olimpijskog odbora i nekadašnji sportski novinar, vrlo dobro sjeća se vremena kada je nastajalo “Sunce”.
– Zašto smo se obratili baš Ivanu Rabuzinu? Zato što je bio umjetnik svjetskoga glasa, zato što je bio domoljub, volio je nogomet. Usto, bio mi je prijatelj i krsni kum mojem sinu Andriji – otkrio je lani Antun Vrdoljak za Večernji list.
Bio je i saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice od 1992. do 1999. godine, 1996. godine primio je nagradu Varaždinske županije za životno djelo, a pokopan je na groblju u Oštricama.
Njegovi prepoznatljivi pejzaži, ispunjeni zaobljenim brežuljcima, ritmički raspoređenim oblacima i skladnim bojama, odražavaju duboku povezanost s prirodom i unutarnjim mirom. Iako samouk, Rabuzin je uspio razviti vizualni jezik koji ga je svrstao uz bok najvažnijim imenima naive, uključujući umjetnike iz Hlebina.
Rabuzinova kuća danas djeluje kao memorijalni prostor koji povremeno posjetiteljima omogućuje uvid u umjetnikov život i rad. Unutar nje mogu se razgledati originalna djela, osobni predmeti i prostor u kojem je stvarao. Autentičnost ambijenta dodatno pojačava doživljaj, pružajući osjećaj kao da je umjetnik još uvijek prisutan u svom ateljeu.
Mirjana Dučakijević, viša muzejska savjetnica u mirovini, povjesničarka umjetnosti i dugogodišnja suradnica Ivana Rabuzina, ističe kako Rabuzinov dom nije samo arhitektonsko zdanje, već jedinstveno umjetničko djelo nastalo u suradnji s poznatim arhitektom Vjenceslavom Richterom.
– Ovaj nadasve umjetnički arhitektonski projekt savršen je okvir za njegova jedinstvena djela, od ulja na platnu i crteža do tapiserija i predmeta oblikovanih u drvu. Rabuzin je želio da njegova kuća bude dom njegovih slika, a Richter je tu želju pretočio u prostor koji danas doživljavamo kao spoj umjetnosti, arhitekture i osobne poetike – naglašava Mirjana Dučakijević.
Kuća Ivana Rabuzina rijetko koga može ostaviti ravnodušnim.
– Čim skrenete za Ključ, uzdiže se nad obroncima i nemoguće ju je ne zamijetiti. Kuća je uistinu jedinstvena, s njezinih velikih prozora i terase se proteže prekrasan pogled na obližnje brežuljke, a čuva najljepša djela iz zbirke Ivana Rabuzina. Iznimno smo zahvalni i sretni što imamo privilegiju zaviriti u njegov svijet i što njegove slike ovdje žive i dalje – kaže Renata Horvatić, direktorica novomarofske Turističke zajednice.
Ovaj prostor nije samo kulturna znamenitost lokalnog značaja, već i važna točka hrvatske umjetničke baštine. Posjet Rabuzinovoj kući pruža jedinstvenu priliku za susret s umjetnošću koja slavi jednostavnost, sklad i ljepotu prirode. U vremenu ubrzanog života, Rabuzinova kuća ostaje podsjetnik na vrijednost tišine, stvaranja i pogleda na svijet ispunjenog optimizmom.
U Novom Marofu je 2011. godine otvoren Kulturni centar Ivan Rabuzin, nazvan po našem slavnom umjetniku, a od 2016. godine u Novom Marofu se održava i kulturna manifestacija Rabuzinovi dani, posvećena njegovu životu i stvaralaštvu. Jubilarno, 10. izdanje manifestacije koja Novi Marof pozicionira kao važno središte umjetnosti i likovnog stvaralaštva započelo je u petak svečanim otvorenjem izložbe “Stotine cvjetova u mom domu” upravo u kući Ivana Rabuzina u Ključu.
Otvorenje je održano na poseban datum, 27. ožujka, na 105. godišnjicu rođenja Ivana Rabuzina, čime je događaj dobio dodatnu simboliku i emocionalnu snagu.
– Posebno je bilo emotivno na samom otvorenju vidjeti i suprugu Ivana Rabuzina, gospođu Ljubicu, koja ove godine navršava 100 godina – rekla je Renata Horvatić, direktorica novomarofske Turističke zajednice.
Izložba, odnosno galerijski prostor, otvoreni su zahvaljujući obitelji Ivana Rabuzina, gradskoj Turističkoj zajednici i Gradu Novom Marofu, a gradonačelnik Siniša Jenkač naglasio je važnost manifestacije Rabuzinovi dani za identitet grada i očuvanje kulturne baštine.
– Rabuzinovi dani nisu samo hommage velikom umjetniku, već i snažna potvrda da Novi Marof s ponosom čuva i razvija svoju kulturnu baštinu. Otvorenjem galerije u njegovu domu dodatno smo obogatili kulturnu ponudu grada i stvorili prostor koji će inspirirati nove generacije umjetnika i posjetitelja. Posebno nas veseli što ova manifestacija okuplja sve generacije i povezuje umjetnost, obrazovanje i društvo – poručio je gradonačelnik Siniša Jenkač.
Tijekom gotovo mjesec dana, sve do 27. travnja, Rabuzinovi dani donose bogat program koji uključuje izložbe, radionice, književne susrete i edukativne sadržaje. Uz izložbu u Rabuzinovu domu, posjetitelji mogu razgledati i izložbu “10 godina Rabuzinovih dana” u Kulturnom centru Ivan Rabuzin, kao i brojne druge sadržaje diljem Novog Marofa. Poseban naglasak stavljen je na djecu i mlade, i to kroz izložbe dječjih radova, Rabuzinove pričaonice, projekcije filmova te kreativne radionice “Homage a Rabuzin”. Program uključuje i književni susret na kojem će biti predstavljena knjiga Vladimira Crnkovića o Rabuzinovu stvaralaštvu.
Rabuzinova kuća // Foto: TZ Novi Marof
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
